Nemci rastavili 115 motora iz kineskih automobila: Ono što su pronašli menja sve u šta smo verovali
Dodajte Kurir u vaš Google izborObimna studija stručnjaka sa nemačkog Univerziteta RWTH Ahen, tokom koje je detaljno ispitano 115 elektromotora iz 80 modela vozila nastalih od 2019. do 2025. godine, potvrdila je da kineska auto-industrija po tehnološkom nivou nimalo ne kaska za rivalima iz Evrope i Amerike.
Štaviše, kada je reč o primeni lakših legura, proizvođači iz Kine su u pojedinim rešenjima preuzeli vodeću ulogu. Rezultati ovog rada objavljeni su 6. novembra 2026. godine u naučnom magazinu Energies, a temu su ubrzo preneli i renomirani nemački portali Electrive, Golem i Welt. Inženjeri sa katedre za proizvodnju komponenti za e-mobilnost (PEM) temeljno su analizirali kineske pogonske sklopove, a prikupljene podatke ukrstili su sa ranijim nalazima o evropskim i američkim sistemima.
Presudne nijanse
Pod lupom istraživača našli su se svi ključni delovi pogona, od kućišta, rotora i statora, pa sve do rashladnih sistema, prenosa snage i prateće elektronike. Analiza je otkrila da inženjeri na svim kontinentima idu u istom pravcu – savremeni elektromotori postaju sve manjih dimenzija, dostižu znatno veći broj obrtaja i isporučuju veću snagu uz manju sopstvenu težinu.
"Električni pogoni iz Kine, Evrope i SAD gotovo se ne razlikuju u osnovnoj konstrukciji. Razlike se nalaze u detaljima, pre svega u izboru materijala i izradi pojedinih komponenti", istakao je Henrik Born, jedan od potpisnika ove studije.
Magnezijum kao prednost u smanjenju težine
Najvidljiviji iskorak primetan je kod izrade samih kućišta motora. Dok fabrike u Evropi i dalje dominantno oslanjaju proizvodnju na aluminijumske legure, sve veći broj kineskih brendova prelazi na magnezijum. Budući da je ovaj metal lakši od aluminijuma, njegova primena skida masu kućišta za otprilike 20 do 30 procenata, što direktno poboljšava ukupnu energetsku efikasnost samog vozila. Ipak, autori istraživanja podsećaju da odluka o vrsti materijala ne zavisi isključivo od inženjerskih zamisli, već i od troškova izrade, lanaca snabdevanja, fabričkih kapaciteta i zakonske regulative. Kako Kina drži dominantan udeo u svetskoj proizvodnji magnezijuma, njenim kompanijama je ova sirovina daleko dostupnija i isplativija.
Skok gustine snage za 45 odsto
Nemački tim je uočio još jednu značajnu promenu u razvoju pogona. Prosečna maksimalna gustina snage kod sinhronih motora sa stalnim magnetima porasla je za oko 45 odsto u poređenju sa 2019. godinom, što praktično znači da današnji agregati iz iste mase izvlače osetno više snage nego pre nekoliko godina. Tome u velikoj meri doprinose znatno veće brzine rotacije, pa pojedini novi modeli premašuju granicu od 20.000 obrtaja u minutu, dok su nekadašnji sistemi radili na osetno nižim vrednostima. Pored toga, standard postaju integrisani pogonski moduli koji u jednom kompaktnom kućištu spajaju motor, menjački prenos i energetsku elektroniku, čime se smanjuje broj elemenata, pojednostavljuje montaža i štedi dragoceni prostor u automobilu.
Istovremeno, sve češće se primenjuje tehnologija direktnog uljnog hlađenja. Za razliku od klasičnih rešenja koja toplotu odvode kroz kanale u samom oklopu motora, novi pristup omogućava direktno i znatno brže rashlađivanje unutrašnjih delova. Ovakav sistem je presudan kod veoma snažnih pogona koji generišu veliku toplotu, mada zahteva daleko finiju mašinsku obradu i besprekorno zaptivanje.
Pitanje dugovečnosti ostaje otvoreno
Na dilemu da li ovi rezultati automatski znače da su kineski električni automobili jednako izdržljivi kao evropski, stručnjaci odgovaraju uz dozu opreza. Studija potvrđuje da su kineski motori konstrukciono na istom nivou kao zapadni, ali se nije bavila njihovim vekom trajanja ni pouzdanošću u realnoj eksploataciji. Pošto nisu rađeni višegodišnji testovi učestalosti kvarova niti analiza troškova servisiranja, na osnovu ovih podataka nije moguće tvrditi da je jedan pogon kvalitetniji od drugog.
Bez obzira na to, istraživanje šalje jasnu poruku da se kineski proizvođači više ne mogu posmatrati kao tehnološki inferiorni. Njihova rešenja su potpuno savremena, a u segmentima poput uštede na masi materijala čak i prednjače. Za evropsku auto-industriju ovo je ozbiljan signal koliko se tržišna utakmica promenila, jer prednost više ne leži u samoj osnovi tehnologije, već u brzini njenog razvoja, ekonomičnosti proizvodnje i prilagođavanju konkretnim zahtevima tržišta.
Pogledajte video: Epizoda 158 emisije Auto